Koliko je važan talent?
Ljudi često povezuju učenje sviranja s darovitošću.
Violinist Hrvoje Budak kaže da je talent dobra stvar, ali da se s talentom bez truda ne može baš puno postići.
1. Je li ključno imati dara da bi se naučilo svirati?
Talent je, naravno, prednost, ali nije preduvjet. Dobar nastavnik može vas naučiti svirati na solidnoj amaterskoj razini i ako niste posebno nadareni, tako da i vi i vaša publika budete sretni s vašim sviranjem. Neki ljudi su prirodno nadareniji od drugih – uloga je nastavnika da iznađe način na koji će se najbolje razvijati vještine pojedinca.
2. Nije li talentiranim učenicima sve naprosto lakše?
I da i ne. Talent je varljiv. Nadarenoj djeci katkad nedostaje disciplina, oni vole svoj instrument i vještiji su, ali misle da ne moraju vježbati pa upadnu u zamku površnosti. Nastavnik mora ustrajati na tome da oni marljivo rade kako bi razvili svoje vještine i postigli višu razinu. Nitko nije pošteđen, svi se moraju potruditi!
3. Kako da znam jesam li ja nadaren/nadarena odnosno je li moje dijete nadareno za glazbu?
Ne opterećujte se time, samo pokušajte! Učenje je proces, mora proći najmanje godina dana da bi se usvojile osnovne vještine sviranja, a talent je relativan pojam koji uključuje brojne aspekte, od motoričkih vještina do muzikalnosti i smisla za umjetnost
Zašto ne bih jednostavno naučio svirati neki instrument online?
Nastava putem interneta često je informativna i zabavna. No, jedino u interakciji s „pravim” profesorom možete zaista ozbiljno započeti na ispravan način, a onda, tu je i motiviranost.
Evo što o nastavi uživo u odnosu na nastavu putem videa misli profesor gitare Hrvoje Sudar…
1. Koje su prednosti „pravog” profesora za početnike?
„Pravi” profesor daje povratnu informaciju o tome što učenik radi ispravno, a što radi neispravno, u stvarnom vremenu. Profesor može odmah na početku ispraviti eventualne probleme kako učenik ne bi odmah u prvim mjesecima učenja usvojio lošu tehniku ili pogrešan način sviranja koje je kasnije veoma teško popraviti.
2. koji način nastavnik pomaže učenicima da prođu kroz teže faze?
Svaki put kad učenik ima osjećaj da mu je nešto zaista teško ili čak nemoguće izvesti, rastavimo to na komadiće pa radimo na dijelu skladbe ili izvodimo tehničke vježbe, ili im pokažem neke „profesionalne trikove”. Pomažem učenicima da prvo analiziraju te zatim prevladaju bilo kakvu prepreku u sviranju gitare.
3. Mogu li bolje napredovati ako imam „pravog” profesora?
Da. Nastavnik se može usredotočiti na ono što sprečava učenika u prelasku na sljedeću razinu; može mu objasniti, pomoći mu da svlada problem i da prijeđe na višu razinu sviranja uz sigurno vodstvo. Nema preskakanja lekcija, radi se o tome da se postave čvrsti temelji na koje je moguće nadograđivati vještine muziciranja.
Koliko je vježbanja potrebno?
Na početku učenja sviranja učenici su obično entuzijastični. No, nije uvijek lako naći vremena, pa i – budimo iskreni – motivacije. Pijanistica Marina Matolić kaže da je bolje svirati pomalo svaki dan, nego vježbati dulje vremena jednom tjedno.
1. Koliko bi početnici trebali vježbati?
Svaka osoba je individualna, pa isto vrijedi za optimalno vrijeme vježbanja. Također ovisi o uzrastu učenika te koliko je zainteresiran da nauči svirati instrument. Početnicima preporučujem svakako vježbati svaki dan, makar kraće vrijeme, to je bolje nego vježbati po nekoliko sati samo jedan dan u tjednu.
2. Znači li vježbanje da se samo stalno ponavlja ista stvar?
Vježbanje nikako ne smije biti jednolično ponavljanje unedogled. Najproduktivnije vježbanje je ono pri kojem je učenik sasvim usredotočen na ono što radi, pri kojem vježba smisleno i s jasnim ciljem što taj dan želi postići. Kad dođe do umora, treba napraviti pauzu i nastaviti nakon odmora opet s punom koncentracijom.
3. Može li čovjek previše vježbati?
Može se pretjerati sa vježbanjem u slučaju da ono postane rutinsko, bez razmišljanja i automatsko, ili da uzrokuje bolove u ruci ili tijelu zbog pretjeranog napora. Takvo vježbanje nije samo neproduktivno, nego može biti i opasno.
Željeli biste pjevati? Vaše tijelo je vaš instrument…
Razvijanje pjevačkog glasa znači upotreba mišića za koje vjerojatno niste ni znali da postoje… Sopranistica Amela Jančić Priganica ohrabrit će svakoga tko bi želio pjevati, ali se dosad susprezao.
1. Volite pjevati, ali mislite da nemate baš neki glas. Kako da znate imate li potencijala?
Za dobro pjevanje nije potrebno da u startu imate veliki glas. Ja ću vam pomoći da povećate raspon svoga glasa kao i volumen tj. snagu glasa. Što se tiče vašeg potencijala, i to lako mogu prepoznati i već na početku vam dati do znanja na čemu ćemo morati raditi, a što već prirodno (urođeno) imate u sebi. Svi smo jedinke za sebe, tako su i naši glasovi i potencijali jedinstveni.
2. Koje dijelove tijela trebamo vježbati da bismo bolje pjevali?
Pjevanje zahtjeva jaku koncentraciju na disanje kojim se osim dijafragme aktiviraju i mišići zdjelice kao i leđni mišići. Pjevači svoj glas i tijelo moraju vježbati skoro kao i sportaši, uz stručno vodstvo.
3. Morate li znati čitati note da biste mogli pohađati nastavu pjevanja?
Ne, u početku se ionako isključivo radi na tehnici pjevanja različitim vokalnom vježbama. Kasnije prelazimo na pjesme koje ionako učite po sluhu. Za zborno pjevanje je korisno znati čitati note, no to može doći i kasnije.